OPĆINA SIRAČ

sirac.hr

GOSPODARSKI POKAZATELJI

Gospodarsko industrijska zona općine Sirač je vjerojatno jedna od najrazvijenijih zona u Republici Hrvatskoj i postoje preduvjeti da se ta zona i dalje razvija i popunjava sa srednjim i velikim poduzetnicima. S ciljem daljnjeg razvoja te zone potrebno je planirati premještaj rijeke Bijela radi boljeg iskorištenja ukupnog prostora i moguće parcelacije zone. Daljnji razvoj ove zone može se ubrzati izradom plana uređenja tog prostora i planom infrastrukturnih uređenja. Razvoj novih proizvodnih pogona ili subjekata može biti oslonjen na postojeće djelatnosti u smislu daljnje finalizacije ili višeg stupnja prerade.

Poduzetnici malih i tihih djelatnosti zainteresirani su za uređenje i razvoj Poduzetničke zone (Lanara) u kojoj se očekuje da će biti riješene sve komunalne i infrastrukturne pretpostavke za poduzetničko investicijsku izgradnju.

Nedostatak visokostručnih kadrova je očit. Postojeće gospodarstvo Sirača koristi visokostručne kadrove koji dolaze izvan područja općine Sirač, dok mladi iz općine Sirač odlaze van Općine. U tom smislu predlažu se slijedeće inicijative:
- Objediniti sustav stipendiranja i usmjeravanja mladih u obrazovanja potrebna gospodarstvu općine Sirač zajedničkim aktivnostima Općine i gospodarstva.
- Stvarati uvjete za ostanak mladih i visokostručnih kadrova u Općini osiguranjem stambenih prostora pod povoljnim uvjetima i uređivanjem središta mjesta Sirač ambijentalnim sadržajima za susrete i razvoj društvenog života.

U općini Sirač nedostaju smještajni kapaciteti, kako za potrebe poslovnih partnera koji dolaze u općinu Sirač kontinuirano tokom cijele godine tako i za razvoj turističkih usluga za što općina Sirač ima velike potencijale.

Kvalitetno uređenje središta mjesta Sirač sa sadržajima koji su potrebni turistima, prolaznicima i domaćem stanovništvu mogu ostvariti pretpostavke za jači razvoj turističke djelatnosti u Općini, za pružanje optimalnijih uvjeta za poslovne goste i konačno za stvaranje dobre društvene klime koja će zadržavati mlade iz Sirača i biti pretpostavka za dolazak visokostručnih kadrova u Općinu.

Poljoprivredno zemljišne površine nisu pogodne za značajnije okrupnjavanje i za razvoj intenzivne poljoprivrede ali su pogodne za razvoj malih obiteljskih gospodarstava, razvoj voćarstva i povrtlarstva po sistemu ekološke proizvodnje i za razvoj seoskog turizma, te je potrebno poticati takve aktivnosti i djelatnosti.

Predstavnici "industrijskog" dijela gospodarstva ističu svoje razvojne planove prema kojima će se njihovi volumeni prometa značajno povećati, a time će se otvarati i nova radna mjesta i znatne potrebe za visokostručnim kadrovima. U tom smislu treba usmjeravati aktivnosti na sadržaj koji će pomoći osiguranju potrebne kadrovske strukture.

Planovi na uređenju komunalne i prometne infrastrukture i aktivnosti koje se na tom planu provode dobra su podloga i pretpostavka za razvoj gospodarstva i za podizanje kvalitete življenja u Općini, te je istu praksu potrebno nastaviti.


 

EKSPLOATACIJA MINERALNIH SIROVINA

Od mineralnih i ne mineralnih sirovina na području Općine Sirač organizirano se iskorištava jedino građevinski kamen. Njegovo iskorištavanje je od davnina utjecalo, a danas (nakon bitno umanjene uloge poljoprivrede) je i glavni pokretač razvoja cijele Općine.

Jedina tvrtka koja direktno iskorištava građevinski kamen je "Kamen" d.d. Sirač. Tvrtka u posljednje vrijeme i sama bitno širi dijapazon djelatnosti, a osigurava i osnovnu sirovinu za razvoj industrije građevnih materijala i građevinarstva.


 

POLJOPRIVREDA

Poljoprivreda kao gospodarska djelatnost i globalno, a u posljednje vrijeme i u Hrvatskoj, bitno gubi na važnosti (sve manji broj stanovništva se bavi poljoprivredom i ovisi o njoj).

Na području Općine poljoprivreda kao gospodarska djelatnost već duže vrijeme nema presudnu ulogu, što možda najbolje ilustrira činjenica da je po Popisu stanovništva i kućanstava Općina Sirač imala "svega" 9,3% poljoprivrednog stanovništva (Županija 20,7%, Država 5,5%), od čega svega 6,2% aktivnog poljoprivrednog stanovništva (Županija 14,7%, Država 3,7%). Isto je uzrokovano prvenstveno dugogodišnjim razvojem drugih gospodarskih djelatnosti i zamiranjem vinogradarstva, voćarstva i stočarstva, nepovoljnim utjecajima Domovinskog rata, ali i prirodnim datostima, a prvenstveno malim površinama vrijednog obradivog tla pogodnog za intenzivno ratarstvo.

Međutim, bez obzira na gornje pokazatelje, a zbog vrlo velikog ukupnog utjecaja poljoprivrede na uređenje prostora (posebice kultiviranih krajolika), poljoprivredu kao djelatnost treba i nadalje nastojati zadržati, razvijati pa čak i stimulirati. Pri tome isto treba provoditi planski, odnosno pojedine zapuštene poljoprivredne površine pokušati pod svaku cijenu kao takve zadržati, a pojedine i pošumiti ili pretvoriti u livade i pašnjake.

U cilju racionalnog korištenja obradivog zemljišta (naročito u ovoj "brdskoj" općini u kojoj se osjeća nedostatak obradivih tala) kao i intenziviranja poljodjelske djelatnosti, Bjelovarsko-bilogorska županija je dala izraditi Strategiju razvitka poljodjelstva županije bjelovarsko-bilogorske, po Agronomskom fakultetu iz Zagreba, kojom se ukazuje na smjernice intenziviranja i ulaganja u određene grane poljodjelske djelatnosti, kao i na poticaj proizvodnje zdrave (tzv. EKO) hrane, a u ovim brdovitim krajevima na uzgoj voća, povrća i vinogradarstva. Preporuka je, da se na temelju ove Strategije izrade detaljne studije za određene mikrolokacije koje bi ispitale mogućnost racionalne i intenzivne proizvodnje pojedine kulture na zadanom lokalitetu, a u cilju dobivanja većeg prinosa po hektaru površine obrađenog zemljišta.


 

ŠUMARSTVO

Šume na području Općine Sirač nemaju samo privredni, već i općekorisni značaj koji se očituje u zaštiti vlastitog zemljišta, ublažavanju nepoželjnih posljedica poplava i jakih vjetrova, reguliranju vodnog režima područja, osiguravanju pitkosti podzemnih voda, utjecaju na povećanje poljoprivredne proizvodnje ublažavanju klime područja, stvaranju kisika i pročišćavanju zraka, pružanju nenadoknadivog prostora za rekreaciju i različite sportske aktivnosti, unapređenju turizma, osobito lovnog.

Općekorisnu vrijednost u punom smislu daje samo stabilna šuma, dakle razvijen šumski ekosustav koji je proizvod djelovanja žive i nežive prirode u današnjim stabilnim šumskim sastojinama.

Područje Općine Sirač vrlo je bogato šumama tako da šumarstvo na području Općine predstavlja značajnu gospodarsku djelatnost, koja prema obujmu i kvaliteti šumskog fonda zadovoljava potrebe postojeće drvne industrije i omogućuje njen, kao i vlastiti razvoj.

Ukupna površina pod šumama ovog područja izračunata je računalom i iznosi 10126,46 ha. U obzir nisu uzete pojedinačne površine pod raslinjem manje od 0,5 ha.


 

TURIZAM, LOVNI I SEOSKI TURIZAM

Općina Sirač nema znamenitosti koje bi je izdvajale od ostalih područja Bjelovarsko-bilogorske županije. Kombinaciju raznih vidova moguće turističke ponude, osim samostalnog osmišljavanja, prezentacije i organiziranja, potrebno je integrirati u Županijski strateški marketinški plan razvitka turizma, s ciljem dobitka jedinstvenog turističkog proizvoda vrijednog ozbiljnije turističke ponude.

Na razvoj bilo kojeg od navedenih vidova turističke ponude svakako najviše utječe blizina grada Daruvara. Županijskim planom Daruvar je predviđen kao središte razvoja turizma Bjelovarsko-bilogorske županije. Osim velikih mogućnosti ponude različitih vidova turizma, Daruvar nudi i veće smještajne kapacitete kojih u Općini Sirač momentalno nema.

Lovni turizam zauzima posebno mjesto u globalnoj turističkoj ponudi (koja je jedan od strateških pravaca razvoja Hrvatske) i temeljni je potencijal razvoja kontinentalnog turizma zbog iznimno bogatih lovišta s brojnim vrstama visoke i niske divljači.

Lovstvo je osim kao gospodarsku granu, potrebno gledati i kao vrstu sporta, rekreacije, hobija, te načina efikasne zaštite okoliša. Sve su to temelji na kojima se bazira razvoj lovnog turizma.

Lovstvo i lovni turizam planskim gospodarenjem fondovima divljači, uređenjem lovišta te reguliranjem brojnog stanja nezaštićenih vrsta divljači, doprinose zaštiti čovjekove okoline, te uspostavljanju biološke ravnoteže. Lovni turizam je također i ekološki, uravnotežen s prirodom, odgovoran, kvalitetan, autentičan, ambijentalan, elitan, ekskluzivan, edukativan. Uz sve navedeno ne dovodi do propadanja i iscrpljivanja prirodnih resursa, tako da ispunjava sve zahtjeve održivog ili razumnog gospodarenja.

Sve veći interes za lovni turizam proizlazi upravo iz njegovog ekonomskog značenja. Veliki ekonomski efekti lovnog turizma proizlaze iz činjenice da je lovni turizam takva vrsta i oblik turizma kojom se mogu ekonomski iskoristiti i optimalno valorizirati prirodne prednosti nekog kraja.

Lovni turizam na području Općine Sirač nije razvijen u skladu sa resursnim mogućnostima. Marketinška ponuda lovačkih udruga i cjelokupni prateći program koji treba pružiti lovcu-turistu su nedovoljni.

Na području Općine ne postoji lovački dom ili objekt sličnih karakteristika i namjene koji bi ugostio lovca-turistu i pružio mu prenoćište kod višednevnog odvijanja lova. Lovci trenutačno imaju prostor u najmu pored vatrogasnog doma u Siraču. Prostor nije kupljen jer još nije na prodaju. Ukoliko ne dođe do kupnje spomenutog prostora, solucije su lovačka kuća u Gajevoj ulici ili izgradnja nove lovačke kuće.

U proteklih 20 godina lovni je turizam na području Općine, kao i na području cijele Županije, bio važna gospodarska grana, ali je zbog navedenih problema i izostanka osmišljene i adekvatne razvojne strategije njegov brži razvoj izostao.

Seoski turizam, seljački turizam, turizam na seljačkom gospodarstvu ili ruralni turizam na ovom području nije razvijen.

Slikovita sela i očuvani okoliš bogatih šuma, polja, vinograda i voćnjaka, daju dobar preduvjet području Općine Sirač, za razvoj seoskog turizma, u smislu poželjnih, pratećih sadržaja (prepoznatljiva eko-enogastronomska ponuda, prikaz i uključivanje posjetioca u svakodnevnicu života na imanju, mogućnost noćenja), uz ostale vidove turističke ponude.

Seoski turizam, uz adekvatan razvoj ostalih vidova turističke ponude, može postati značajan izvor dodatne zarade za stanovništvo ovog područja. Samim tim otvaraju se nova radna mjesta, ulaže se u infrastrukturu sela, pomaže očuvanju tradicije, a zaustavlja se i iseljenje mladih.


 

VODNO GOSPODARSKI SUSTAV

Današnje stanje vodoopskrbe na području Općine Sirač koncentrirano je uz općinsko središte i bližu okolicu, dok je ostalo područje nepokriveno vodovodnom mrežom.

Prema dosadašnjim razvojnim koncepcijama, a u odnosu na postojeće stanje izgrađenosti i planirana daljnja proširenja, prema studiji "Planovi razvitka vodoopskrbe u prostoru Županije Bjelovarsko-bilogorske" Hidroprojekt-ing.1996 god., područje Općine Sirač nalazi se u vodoopskrbnoj zoni "Daruvar" (zona 1).

Vodoopskrbi sustav Daruvara obuhvaća svojim ogrankom Općinu Sirač. Za potrebe vodoopskrbnog sustava zahvaćaju se površinskim zahvatom vode Pakre (Bijele), neposredno nizvodno od ušća Sloboštine u Pakru. Uz zahvat izgrađen je manji pjeskolov radi zaštite cjevovoda od habanja. Zahvaćena voda se gravitacionim cjevovodom, izvedenim od azbest cementa, dužine 6,821 m dovodi do uređaja za pročišćavanje. Ovaj cjevovod može gravitacijom propustiti 56,7 l/s, dok je uređaj za pročišćavanje predviđen za opterećenje od 57 l/s. Nakon pročišćavanja voda se magistralnim cjevovodom izvedenim od azbest cementnih cijevi transportira prema Daruvaru i ograncima za Bijelu. Sirač i Pakrane. Krajem 70-tih uočen je nedostatak vode u ljetnim mjesecima, što je tražilo čišćenje cjevovoda kako bis e vratila projektirana propusnost cjevovoda. Ta mjera nije bila dovoljna, jer je povećana potrošnja vode zahtijevala dodatne zahvate na povećanju propusnosti. Zbog toga su 1980. godine projektirane, a 1982. godine i izveden precrpne stanice na dovodu sirove i čiste vode. Ugradnjom ovih precrpnih stanica povećana je propusna moć dovoda sirove vode na 84 l/s i čiste vode na 80 l/s. Nakon nekog vremena ponovno se osjeća pomanjkanje vode u ljetnom sušnom periodu, pa se 1996. godine prišlo izgradnji pomoćnog vodozahvata nizvodno od postojećeg na rijeci Pakri. Zahvat još nije u funkciji, a planira se zahvaćanje dodatnih 20 l/s. Ogranci za vodoopskrbu Bijele, Pakrana i Sirača rađeni su postupno. U toku 1997. godine izgrađena je prva faza vodospreme za Sirač kapaciteta 400 m3, koja se nalazi u Pakranima. Također je izgrađen i opskrbni cjevovod za Sirač dužine 2.345 m te vodovodna mreža kroz naselje. Voda e gravitacionim putem dovodi do naselja Sirač, dok unutar mreže postoje precrpne stanice koje omogućuju opskrbu dijelova naselja koja su na povišenim terenima. Vodovodna mreža naselja Barica je van sustava distributera, lokalnog karaktera s vlastitim izvorištem te bez sustavne kontrole kvalitete vode.

Sistem odvodnje Općine Sirač je nerazvijen. Nijedno naselje na cijelom području Općine nema kanalizacijsku mrežu. Sanitarne otpadne vode rješavaju se putem pojedinačnih septičkih jama, često puta nepropisno izvedeno, i/ili se s oborinskim otpadnim vodama odvode putem otvorenih kanala i cestovnih jaraka na niže dijelove terena, te u potoke malih slivnih površina.


 

ELEKTROOPSKRBA

Općina Sirač od objekata prijenosne mreže 400, 220 i 110 kV prolazi rubno uskim pojasom dalekovod DV 110 kV Međurić – Daruvar.

Područje Općine Sirač opskrbljuje električnom energijom distributer DP Elektra Križ.

Sveukupno gledano stanje 35 i 10 kV mreže osigurava pouzdano napajanje električnom energijom. Stanje niskonaponske mreže je lošije glede naponskih prilika i traži ulaganja u rekonstrukciju postojećih i izgradnju novih objekata.


 

PLINOVODI

Područjem Općine Sirač prolazi dio plinovodnog sustava Hrvatske, regionalni plinovod Pakrac – Daruvar DN 150.

Općinu Sirač prirodnim plinom opskrbljuje "INA – industrija nafte" d.d. Zagreb, Naftaplin, Sektor za dobavu, transport i prodaju plina.

Općina Sirač počela je s plinofikacijom 1981. godine. U Badljevini, na regionalnom plinovodu Pakrac – Daruvar izgrađena je mjerno – redukcijska stanica (MRS). Od nje je izveden lokalni plinovod za Sirač (NO 150), radnog pritiska 4,2 bara i dalje do današnje tvornice građevinskog materijala Kamen Sirač d.d. u dužini od 12 km. U samom naselju Sirač na tom lokalno plinovodu izgrađena je mjerno – redukcijska stanica za preuzimanje plina za plinsku mrežu naselja Sirač. U periodu od 1981. godine – 1983. godine izgrađeno je 8.097 m čeličnog plinovoda u svim glavnim ulicama naselja. Od 1994. godine počela je izgradnja polietilenske ulične plinske mreže. Većinom je novi plinovod polagan paralelno sa izgradnjom nove vodovodne mreže, što je bitno smanjilo troškove. Do danas je izgrađeno 7.335 m polietilenske ulične plinske mreže ili sveukupno 15.432 m. U samom naselju Sirač svega je nekoliko kilometara neplinoficiranih ulica. Ostala naselja na području Općine Sirač nemaju plinsku mrežu, što znači da je pokrivenost naselja plinskom mrežom 11% što je ispod prosjeka Bjelovarsko-bilogorske županije koji je 38%.


 

ZBRINJAVANJE OTPADA

Organiziranim prikupljanjem otpada na području Općine Sirač obuhvaćeno je samo jedno naselje (11%), a u ostalih osam (89%) se otpad ne prikuplja. U Siraču otpad se prikuplja u 100% kućanstava. (Prema Popisu stanovništva i kućanstava 2001. godine Sirač ima 587 kućanstava, a prema podacima dobivenim od Jedinstvenog upravnog odjela Općine Sirač 536 kućanstava. Do ove razlike došlo je jer su Popisom stanovništva i kućanstava obuhvaćena i ona čiji članovi u Siraču imaju prebivalište, dok im je boravište u drugim mjestima, većinom u SiCG). Naselja u kojima se otpad ne prikuplja većinom imanju manji broj kućanstava, pa se na području Općine otpad prikuplja u 55% kućanstava.

Na području Sirača prikupljanjem i odlaganjem komunalnog otpada bavi se "Darkom" d.d., Daruvar. Sav prikupljeni otpad odvozi se na odlagalište koje se nalazi na području druge jedinice lokalne samouprave – Grada Daruvara. Od ukupnog broja kućanstava na području Općine samo 55% kućanstava odlaže otpad na ovo odlagalište. Ostali se "snalaze" tako da formiraju "divlja" odlagališta ili otpad odlažu na postojeće staro odlagalište kod Sirača. Od "divljih" odlagališta evidentirana su veća odlagališta u Miljanovcu kod groblja, kraj Bijele i u Siraču u šumi Rastik. Staro kontrolirano odlagalište kod Sirača ne zadovoljava niti jedan od zakonom propisanih uvjeta za odlaganje otpada, pa ono danas služi kao prikupljalište i skladište otpada koje se godišnje sanira.

 

Strateški plan gospodarskog razvoja Općine Sirač,
Bercon d.o.o. & mr.Tomislav Lneniček, prosinac 2005.


(Broj pregleda: 16123)